Povijest
Stolački kraj naseljen je od prapovijesti, a Iliri, Rimljani i Slaveni ostavili su ovdje bogate tragove. Na mjestu današnjega grada u antici se nalazio municipij Diluntum. Ime Stolac pouzdano je zabilježeno 1420., tvrđava Vidoški 1444., a do 1454. spominje se kao posjed Stjepana Vukčića Kosače.
Osmanska vlast počela je 1465., a početkom 16. stoljeća mjesto se počelo razvijati u kasabu. Nakon Karlovačkoga mira 1699. tvrđava je obnovljena, a oko 1706. osnovana je Stolačka kapetanija. Godine 1878. upravu je preuzela Austro-Ugarska.
U ljeto 1993. srušene su Čaršijska džamija i cijela čaršija, a iste godine i druge džamije. Čaršijska džamija obnovljena je od 2001. do 2004. Od 2007. prirodna i graditeljska cjelina Stoca nalazi se na UNESCO-ovoj Preliminarnoj listi.
Tvrđava Vidoški
Tvrđava Vidoški, zvana i Križevac, stoji na stožastom vapnenačkom brdu na lijevoj obali Bregave iznad središta grada. S vrha puca pogled na grad, plodno Vidovo polje, Bregavu i brda uokolo: na sjeveru Hrgud, na istoku Komanje brdo, na zapadu Ošanići i na jugu Bašnik.
Kompleks zauzima 20.503 četvorna metra. Okružuju ga kule i bedemi od tesanoga vapnenca debeli oko 2 m; u 17. stoljeću bilo je 13 kula. Unutra se nalaze 10 cisterni, skladište za brašno i stambene zgrade. Austro-Ugarska je tvrđavu 1883. temeljito popravila, a 1888. iznad nje sagradila modernu utvrdu. Od 2003. povijesno područje tvrđave nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine.
Bregava, mostovi i džamije
Bregava sa svojim mostovima, mlinicama i stupama okosnica je gradskoga tlocrta. Inat ćuprija po načinu gradnje vjerojatno potječe iz srednjega vijeka, a Podgradska ćuprija smatra se djelom s početka 18. stoljeća. Most Sare Kašiković iz 1896. bio je u privatnom vlasništvu i mogao se zatvoriti vratima. Evlija Čelebija zabilježio je 1664. deset vodenica u Dolu na Bregavi, a u 18. stoljeću Memibegović navodi 180 vodeničkih kola.
U središtu grada stoji Čaršijska džamija iz 1519. s haremom, česmom i grobljem. Uzinovićku džamiju dao je 1741. sagraditi Ismail-kapetan Šarić; njegova kamena kuća iz 1734. s doksatom i prozorima s rešetkama također pripada staroj slici grada.
Begovina
Kada su 1835. ukinuti položaji dizdara i kapetana, četvorica braće Rizvanbegović napustila su tvrđavu. Njihovi dvori na sjeveroistočnom kraju grada čine Begovinu. Kompleks na pojasu širokom oko 25 m i dugom oko 180 m obuhvaća konake, stambene kuće i niz gospodarskih zgrada. Visok kameni zid okružuje stambene avlije s triju strana, a sa zapada granicu čini Bregava.
Gornji red kamenja na zidu samo je položen: tko se pokušao popeti preko njega, nije imao čvrst oslonac i odavalo ga je kamenje koje pada. Voda Bregave provedena je kroz avlije u bazene i ribnjake. Nasuprot, na desnoj obali, 1835. sagrađena je Đulhanumina kuća s tri etaže, što je rijetkost u osmanskoj stambenoj arhitekturi; u srpnju 1993. zapaljena je i uništena.
Izleti u okolicu
Oko 6 km zračnom linijom zapadno, ispod sela Borojevića, nalazi se paleolitsko nalazište Badanj, potkapina 45 m iznad Bregave. Otkriveno je 1976. i datirano u kasni mlađi paleolitik; urezani crtež u stijeni vjerojatno prikazuje konja pogođenog strijelama.
U Ošanićima su ostaci Daorsona, glavnoga grada heleniziranoga ilirskog plemena Daorsa, s akropolom iza zidina od golemih kamenih blokova. Megalitski zid datira se u 4. stoljeće pr. Kr.
Na 3 km zapadno od grada nalazi se nekropola stećaka Radimlja, a dalje prema jugozapadu nekropola Boljuni s dvjema skupinama stećaka. U Krajšini, 2 km od središta, grob sarajevskoga rabina Moše Danona hodočasničko je mjesto Židova Bosne i Hercegovine; 1830. krenuo je pješice u Palestinu i na tom je putu umro kod Stoca.








