Preskoči na sadržaj
Stari most

Foto: Ramirez · CC BY-SA 4.0

ZnamenitostHercegovačko-neretvanski kanton

Stari most

Stari most jednim kamenim lukom premošćuje Neretvu, a sam je Mostar dobio ime po čuvarima mosta. Most je srušen u ratu 1993. i obnovljen što vjernije izvorniku, a danas je središte UNESCO-ove svjetske baštine u starom gradu Mostaru.

Regija
Hercegovačko-neretvanski kanton
Najbliže mjesto
Mostar
Smještaj u okolici
1 smještaj

Povijest mosta

Mostar je nastao u 15. stoljeću kao malo naselje na mjestu gdje je kopneni put prelazio Neretvu, u dolini između brda Huma i podnožja Veleža. Ime se prvi put spominje 1474. i potječe od „mostara“, čuvara mosta. Tijekom 15. i 16. stoljeća mjesto je raslo kao osmanski pogranični grad, a u austro-ugarsko doba, u 19. i 20. stoljeću, nastavilo se razvijati.

Prije kamenog mosta rijeku su premošćivali drveni mostovi. Po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog od 1557. do 1566. podignut je kameni most s jednim lukom. Gradio ga je Mimar Hajrudin, učenik graditelja Mimara Sinana.

Rušenje i obnova

U sukobu 1990-ih godina razoren je velik dio povijesnoga grada. Stari most srušio se 9. studenoga 1993. nakon granatiranja.

Godine 1998. UNESCO je osnovao međunarodno stručno povjerenstvo koje je pratilo projektiranje i obnovu. Novi most trebao je biti što sličniji izvorniku, izgrađen istom tehnikom i od istih materijala. Upotrijebljena je tenelija, sitnozrnati vapnenac iz lokalnih kamenoloma. Ronioci su iz rijeke izvukli kamenje staroga mosta, ali većina blokova bila je previše oštećena da bi se ponovno ugradila. Radovi su počeli 7. lipnja 2001., a obnovljeni most svečano je otvoren 23. srpnja 2004. Obnovljene su ili iznova podignute i mnoge zgrade u starom gradu.

Godine 2005. UNESCO je područje Starog mosta upisao na Popis svjetske baštine. U obnovljenom mostu i starom gradu vidi simbol pomirenja, međunarodne suradnje i suživota različitih kulturnih, etničkih i vjerskih zajednica.

Što se može vidjeti

Most je grbav, širok oko 4 metra i dug tridesetak metara. Čuvaju ga dvije utvrđene kule, Halebija i Tara. U kuli Tara na lijevoj obali Neretve Muzej Hercegovine ima poseban odjel posvećen mostu. Postav prikazuje razvoj grada i obnovu mosta. Iskapanja su potvrdila postojanje dvaju starijih srednjovjekovnih drvenih mostova, a dio postava je i arheološko nalazište ispod prilaza kuli. S vrha kule pruža se pogled na stari grad.

Svjetska baština nije samo most: obuhvaća i stambene četvrti, mahale, kuće, bazar i vjerske građevine. Džamije, crkve i sinagoge ovdje su stajale jedna uz drugu. Nedaleko odatle manja Kriva ćuprija premošćuje Radobolju, koja se malo nizvodno od Starog mosta ulijeva u Neretvu.

Skokovi s mosta i savjeti za posjet

Skakanje s mosta u Neretvu tradicija je među mladićima iz grada. Rijeka je vrlo hladna, pa su skokovi rizični i traže vještinu i uvježbanost. Jednom godišnje, usred ljeta krajem srpnja, održava se tradicionalno natjecanje u skokovima.

Tko želi most i stari grad vidjeti odozgo, može se popeti na vidikovac u kuli Tara. Tko prije šetnje starim gradom želi saznati kako je most nastao i kako je obnovljen, neka počne u tamošnjem muzeju.

Česta pitanja

Je li današnji most izvorni?

Nije. Most je srušen 1993. i obnovljen osmanskim graditeljskim tehnikama, a svečano je otvoren 23. srpnja 2004. Sačuvani izvorni materijal izložen je u muzeju.

Odakle Mostaru ime?

Od mostara, čuvara mosta. Ime Mostar prvi se put spominje 1474.

Kada se održavaju skokovi s mosta?

Tradicionalno natjecanje u skokovima održava se svake godine usred ljeta, krajem srpnja.

Položaj i okolica

Stari most, smještaj i druga odredišta u krugu od 30 km.

Ostale znamenitosti u blizini

Poredano po udaljenosti, zračnom linijom od: Stari most.

Hrana i piće · 15 km

Čitluk i vinogorje Brotnjo

Visoravan Brotnjo jedno je od najvažnijih vinogorja u zemlji. Ovdje se mogu kušati domaće sorte žilavka i blatina.

Planinarenje · 23 km

Prenj

Krševita vapnenačka planina s više od deset vrhova iznad 2.000 metara, zahtjevne ture. Hodati samo označenim stazama: na istoku masiva postoji opasnost od mina.

Opširnije: Prenj

Foto: A81t · CC BY-SA 4.0